"... tko jednom popije čašu vode s Vranskog jezera, taj će se njemu uvijek vraćati..."

Istraživanja su pokazala da su otoci cresko-lošinjske otočne skupine bili naseljeni još u neolitiku, a možda već i koncem paleolitika. O tome svjedoće mnogobrojni pronađeni ostaci iz kamenoga doba - koštano oruđe i ostaci keramike. Najvažnija su nalazišta "Vela jama" ("Vela spilja") na zapadnoj strani Osoršćice te "Jami na sredi" u južnome dijelu otoka Cresa. Od toga su razdoblja ovi otoci trajno naseljeni do danas. Najstariji su arhitektonski objekti utvrde za zaštitu i obranu rodovskih zajednica koje obitavaju na ovom prostoru.

Budući da je čovjek napustio spilje i poceo živjeti na otvorenu prostoru, bio je prisiljen graditi utvrde za obranu od napada neprijateljskih skupina. Nositelji gradinske kulture bili su predindoeuropski Mediteranci, a poslije Iliri koji uz bakar i broncu poznaju i upotrebu željeza. S obzirom na broj gradina, mozemo zaključiti da su ovi otoci bili razmjerno gusto naseljeni.

Iliri, točnije pleme Liburna koje nastanjuje sve kvarnerske otoke pa tako i Cres i Lošinj, prvi su počeli graditi kamene kuće, a isticali su se i kao vješti pomorci koji su osnovali i prva otočna naselja Osor i Cres.

Zbog svojega važnog položaja, Osor je dobio vodeću ulogu na otocima.

Crepsa

Nastanjen još u neolitiku grad Cres je bio poznat pod imenom "Res Publica Crepsa" pod Rimskom vlasti. Najvažniji ostaci iz tog perioda mogu se vidjeti u i oko Liburnijskih građevina na brdu Sv. Bartholomea.
Među zanimljivosti spadaju i kameni zidovi koji se šire po cijelom otoku i koji služe za ograđivanje i zaštitu od odronjavanja tla. Godinu za godinom, strpljivim i marljivim radom, je stanovnicima Cresa pošlo za rukom to malo zemlje, koju im je priroda kao nasljedstvo darovala, zaštititi.
Monumenti u središtu grada su ostaci jedne više kulture. Zanimljiva su gradska vrata, sa tornjem i satom, Lođa, te crkva Sv. Marije od Snijega koji su sagrađeni u gotskom i renesansnom stilu. Među ostalim relikvijama, čuva se i dragocijena gotska Pieta iz drveta koja potiče iz 15 stoljeća, te oltarska slika sa Sv. Sebastianom od A.Vivarini. Uz crkvu upada u oči jednostavna i funkcionalna arhitektura ovog dijela starog grada.