Vegetacija

Prije nego što je čovjek bitno izmijenio izgled biljnoga pokrova, cijelo je otočje bilo prekriveno hrastovim šumama.

Južno od 45. paralele (crtom Merag - Sv. Blaž) prevladavale su vazdazelene šume s crnikom ili česvinom, a sjeverno od te crte osnovu im je tvorio hrast medunac. Nakon tisućgodišnjega čovjekova utjecaja šume su se zadržale tek mjestimično, a umjesto njih pojavile su se velike površine kamenjara koji su služili kao pašnjaci za ovce. Upravo se na tim kamenjarima razvio biljni svijet s približno 300 vrsta.

Na oblikovanje biljnoga svijeta ovih otoka, uz čovjeka, svakako utječu i drugi čimbenici.
Ponajprije, to je klima sa svojim posebnim režimom temperatura i oborina, s posebno snažno izraženim utjecajem bure.
Drugi je važan čimbenik litološka podloga (sastav tla). Na kvarnerskim otocima susreću se uglavnom dvije vrste podloga. Grebeni i ispone većinom su od tvrdoga i kompaktnog vapnenca i dolomita, a dna kraških polja ispunjava crljenica.

Zbog svojega položaja, površine, reljefa i geopolitičko-socijalnih prilika, kvarnersko se područje tijekom povijesti oblikovalo u zanimljiv i jedinstven prostor - liburnijski sektor jadranske provincije Mediterana.